Šta (i kad) zasaditi i čemu se nadati…

Šta (i kad) zasaditi i čemu se nadati...

Dobih iz Zelenila lijep spisak sa 16 različitih vrsta sadnica koje planiraju da zasade na Ćemovskom. Kad jednom dođe i taj dan da se nešto sadi tamo. Biće valjda nekako s proljeća…

Lipe, košćele, borovi, bagremovi… Ne smije čovjek biti nezadovoljan. Nikako! Svega se našlo na tom spisku. I ja već zamišljam kako na Ćemovskom, u najmanju ruku, niče botanička bašta.

Ali, ali, ali – možda baš i neće moći da sve što su u Zelenilu zamislili, bude i zasađeno u našem parku.

Ksenija Medenica iz NVO Green Home kaže da neke od predloženih vrsta nisu dobar izbor za lokaciju koju neki botaničari slikovito nazivaju “polupustinjom”.

“Ćemovsko polje je građeno od slojeva šljunka i pijeska, koji je vezan karbonatskim cementom. Na ovom polju se nikada nije uspio formirati deblji sloj obradivog zemljišta”, kaže literatura.

Ćemovsko, dodaje Ksenija, karakteriše rastresito i suvo zemljište; na toj lokaciji su tokom godine izuzetno izražena temperaturna kolebanja, a dodatan faktor je vjetar.

“Uzimajući sve to u obzir, na Ćemovskom bi najbolje bilo saditi samo alepski bor, jer je sigurno da će se primiti, a gustina šume bi smanjila uticaj vjetra. Ostale vrste sa spiska, mogu da opstanu uz adekvatnu njegu”, kaže ona.

Adekvatna njega podrazumijeva obogaćivanje zemljišta i zalivanje.

Zalivanje? Još nismo riješili pitanje vode – na koji način će ona biti obezbijeđena u parku. Prema prvobitnom planu, trebalo je da na lokaciji gdje su trim staza, parkovi za djecu i pse, bude iskopan bunar.

Iskop i opremanje bunara za navodnjavanje, kako je planirano, trebalo je da koštaju 11.450,18 eura. Ne znam kako se dolazi do ovog iznosa iza nule, ali ako ljudi tako kažu, neka bude.

Na jednom od sastanaka sa nadležnima iz Zelenila, međutim, saglasili smo se da od bunara NEMA NIŠTA, jer na Ćemovskom, makar u dijelu gdje je naš park, NEMA STRUJE, koja je neophodna za pumpe za vodu…

Umjesto bunara, plan je stoga promijenjen u pokušaj pregovora sa Vodovodom, da oni budu ti koji će u park dovesti vodu. I postaviti česmu.

Kako god, vode u parku zasad nema. Pa mi smo Rajkove sadnice zalivali dvolitrama!

Ove sadnice su nekim čudom uspjele, iako su zalivane pivskim flašama
Ove sadnice su nekim čudom uspjele, iako su zalivane pivskim flašama

Na spisku Zelenila su se našli crnika (Quercus ilex), medunac, odnosno dub (Quercus pubescens), crni bor (Pinus nigra), japanska kalina (Ligustrum japonicum), čempres (Cupressus sempervirens), sibirski brijest (Ulmus sibirica), breza (Betula pendula), javor (Acer dasycarpum), ružičasti bagrem (Robinia hispida), pitomi kesten (Castanea sativa), kedar (Cedrus deodara), pitomi bor (Pinus pinea), košćela (Celtis australis), lipa (Tilia plathyphilos), bijeli grab (Carpinus orientalis) i svileni bagrem (Albizzia julibrisin).

Svileni bagrem je jedna od onih vrsta za koje Ksenija smatra da nisu pogodne za zađenje na Ćemovskom.

“Albizzia voli vlažna staništa, podnosi vjetar, ali je osjetljiva na niske temperature, pritom je tropska vrsta koja se izgledom ne bi uklopila”.

Ni pitomi kesten, kaže ona, nije dobar izbor.

“Pitomi kesten je prilagođen vlažnoj klimi, ali osjetljiv na ekstremne uslove kao što su jaki pljuskovi ili suša, što je često u Podgorici”.

U Zelenilu na Ćemovskom planiraju da sade čempres sempervirens. Literatura kaže da je, za lokacije poput Ćemovskog, gdje duvaju vjetrovi, bolji izbor horizontalni čempres.

Ksenija smatra da, osim izbora vrsta, valja obratiti pažnju i na vrijeme sadnje i kaže da bi to trebalo da bude ili baš u rano proljeće ili jesen.

I onda kao da me nije dovoljno zabrinula, dodaje da je “uvijek bolje saditi u jesen”…

“Jesenja sadnja je bolja jer omogućava korijenu da se učvrsti prije zime, što pomaže drveću da lakše podnese vrućine i sušne periode sljedećeg ljeta”.

Ostaje samo da se nadamo da će se 240 i kusur sadnica koje će na Ćemovskom biti zasađene tokom proljeća jer Zelenilo tako predlaže, primiti i da će podnijeti podgoričko sušno ljeto…

Komentari

comments