Digitalna Crna Gora: Obećanje, ludom radovanje

Digitalna Crna Gora: Obećanje, ludom radovanje

Zdravo Ana, nadam se da ste dobro… u skladu sa posljednjim novostima na našem sistemu, obavještavamo vas da, zbog nemogućnosti plaćanja iz Crne Gore, pretplata za Google Drive više nije dostupna za korisnike iz vaše države.

Ukratko, sadržaj je poruke koju je dobila jedna Ana, koju su dobili i drugi korisnici Google Drive servisa, koji su, uz 15 Gigabajta (GB) skladištenog prostora koji svako pri registraciji dobija besplatno, u godinama za nama, plaćali za dodatne GB. Kako bi negdje online sačuvali svoja dokumenta.

Google ih je počeo obavještavati da to više neće biti moguće. Jer, uslugu ne mogu da naplate od crnogorskih građana.

Gostujući nedavno na Sarajevo biznis forumu, potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović saopštio je da je Crna Gora “već uskladila zakonodavni okvir sa pravnom tekovinom Evropske unije i svojim politikama i regulatornim rješenjima, u gotovo apsolutnom obimu”…

Digitalna revolucija ogromna šansa za zemlje u razvoju: Tekst objavljen u Dnevnim novinama

Podsjetio je i na navode studije koja je prezentovana na prvom Digitalnom samitu u Skoplju, prema kojoj je Crna Gora, prema stepenu digitalizacije, “iznad prosjeka u regionu po svim značajnim parametrima, kao što su pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, stepen korišćenja brzog širokopojasnog interneta, razvijenost infrastrukture, mobilna penetracija i efikasno korišćenje spektra”.

U kompaniji Google možda samo nisu upućeni u crnogorske prilike. Isti je slučaj valjda i sa PayPalom.

Čekajući PayPal

Najprije godinama najavljivan, taj servis je konačno postao dostupan korisnicima u Crnoj Gori prije četiri godine, ali ni danas nije moguće na PayPal naloge primiti novac.

Iz Ministarstva javne uprave, koje je nakon parlamentarnih izbora 2016, od ugašenog Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) preuzelo dio aktivnosti, lani su kazali da su, u cilju uspostavljanja dvosmjernog servisa plaćanja i primanja novca na račune crnogorskih građana, intenzivirali aktivnosti na ponovnom pokretanju komunikacije sa predstavnicima PayPal sistema.

“Imajući u vidu značaj ove aktivnosti, kako za građane, tako i privredu Crne Gore, Ministarstvo će u narednom periodu uložiti maksimalne napore da uspostavi dvosmjerni servis u okviru PayPal sistema, o čemu će blagovremeno biti obaviještena crnogorska javnost”, kazali su iz tog resora aprila prošle godine.

Do danas, međutim, nema novosti.

Iz PayPala su i ranije saopštili da dvosmjernu uslugu koči regulativa u Crnoj Gori, ali crnogorska javnost nije upoznata sa tim o kojoj se regulativi radi i da li se radi na njenim izmjenama.

Iz MIDT, koje je vodio Vujica Lazović, ranije su govorili da usluga zavisi samo od PayPala.

“U pitanju je privatna kompanija i na njima je da odluče kada će crnogorskim korisnicima omogućiti punu funkcionalnost servisa. U stalnoj smo komunikaciji sa predstavnicima kompanije PayPal i nastojimo da ubrzamo taj proces”, kazali su prije tri godine iz MIDT.

Procvjetaće Crna Gora. Jednom.

I Lazović je tada, i dok je vodio MIDT, jednako kao i Gvozdenović nedavno, stalno govorio o prednostima digitalnog društva, o potrebi za brzim internetom, o tome kako će crnogorska privreda praktično da procvjeta uz razvijeno informatičko društvo.

“Globalni procesi i digitalna transformacija imaju ogroman uticaj na ekonomiju, vlast i društvo jedne zemlje… digitalna revolucija, koja se naziva i četvrtom industrijskom revolucijom, je ogromna šansa da zemlje u razvoju uhvate priključak za razvijenim zemljama. U toj mogućnosti vidim ogromne potencijale za sve zemlje regiona”, rekao je Gvozdenović u Sarajevu.

Zaboravio je samo da je recimo, za razliku od Crne Gore, Google aplikacije moguće platiti u svim zemljama regiona – Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. I Sloveniji, svakako.

Razvoj servisa koče – službenici

I, hajde što ne čine napore da crnogorski građani poput drugih u svijetu, bez smetnji koriste uobičajene servise, nego što gvozdenovići, iako navodno svjesni svih prednosti digitalno razvijenog društva, ne čine bilo kakve napore ni da natjeraju crnogorske institucije da svoje usluge postave na portalu eUprava.

Posebno jer ih na to obavezuje zakon.

Umjesto toga, dozvoljavaju da njihov dalji razvoj zavisi praktično od volje službenika, kojima se, eto, ne uči.

U Informaciji o korišćenju portala eUprava koja je objavljena na sjednici Vlade prošlog mjeseca, kao razlog za probleme razvoja tog servisa, navodi se “nedovoljna zainteresovanost i nespremnost institucija za postavljanje e-usluga na portalu“!

Na portalu se, ni sedam godina od početka njegovog rada, “ne nalaze ključne usluge, odnosno e-usluge koje animiraju veliki broj građana”.

U Crnoj Gori je više od 50 organa uprave, ali tek 32 nude usluge na portalu e-uprave.

Od ukupno 18 ministarstava, na portalu e-uprava usluge je lani pružalo njih 12.

Neke institucije, iako imaju usluge na portalu e-uprava, o tome nemaju bilo kakvu informaciju na matičnim internet stranicama, pa korisnici nemaju pojma o njihovim servisima.

Na portalu postoji tek 15 servisa čija realizacija podrazumijeva potpunu obradu uz online plaćanje. Nijedan servis, prema nivou sofisticiranosti, nema oznaku nivoa pet, koji znači personalizaciju i proaktivno pružanje usluga.

Tokom prošle godine, putem portala e-uprava podnijeto je 8.369 zahtjeva, od čega je preko 2.600 zahtjeva iz Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, a skoro 60 odsto ukupno obrađenih zahtjeva čine zahtjevi servisa Studentski kredit.

Sudeći prema tim podacima, daleko je Crna Gora još od prognoza bivšeg ministra MIDT, da će država do 2016. biti digitalno društvo. Druga će godina kako smo probili rok za ostvarenje te prognoze.

“Promijeniće se, praktično, sve – način učenja, rada, pružanja usluga…”, obećavao je tada Lazović.

Kao Gvozdenović danas.

Možda je zapravo najbolja analiza crnogorske ICT scene upravo nivo znanja u toj oblasti koju pokazuje stari, novi predsjednik, koji je tek nedavno, pred početak izborne kampanje, otkrio – Facebook.

Iskreno, bilo je čudno iz njegovih usta slušati o mogućnostima “tih novih tehnologija”…

A kad se samo sjetim da se u jednoj Estoniji, državi od 1,4 miliona stanovnika, sve vrti oko tehnologije, da se tamo 99 odsto javnih usluga obavlja u nekom digitalnom obliku, da svaka javna služba u toj državi u svojoj upravi mora da ima direktora za digitalnu tehnologiju. I kažu, digitalizacija im svake godine uštedi oko 800 radnih godina…

Tekst je objavljen na portalu Osservatorio Balcani e Caucaso

Komentariši