Damira KALAČ

Željela sam da budem slikar, ali – pišem. I gledam svijet očima kamere. I mojih pasa. Sretna sam kad hodam bosa. Priroda je najudobnije mjesto na svijetu.

VTO

Žene i muškarci koji žive u vanbračnoj zajednici ili su u braku, ali i žene bez partnera, imaju pravo na liječenje primjenom nekog od postupaka medicinski potpomognute oplodnje, pa i pravo na donaciju – sperme, jajnih ćelija, embriona. Tako kaže zakon. Praksa, međutim, kaže da već 11 godina, koliko je važeći zakon na snazi, u Crnoj Gori niko nije ostvario pravo na donaciju, jer nikad nisu donesena i podzakonska akta

Šejla, žrtva nasilnika i sistema koji ćuti

F. nikad nije bio agresivan prema drugima. Nije prijetio fizičkim nasiljem. Ali, godinama je govorio kako će zbog raskida veze da ubije sebe. I to je ponavljao u različitim situacijama. U početku na takve prijetnje možda samo odmahnete rukom. Vremenom postanu teret.

Školjke mogu da hrane i čovjeka i zemlju

Divlja plaža između Bijele i Kamenara prije tridesetak godina bila je oaza slobode za Nikolu Malovića i njegovu tadašnju djevojku. “Danas je ta djevojka moja supruga, puna sjećanja na vrijeme kada sam, kao student, iz tog plićaka vadio kilograme vongola i prodavao ih ribljim restoranima u Herceg Novom”, kaže pisac iz Boke Kotorske.

Senad Begić, Foto: Duško Miljanić

Nijedan epidemiolog ne sanja da mu se u karijeri dogodi epidemija. Naprotiv, svaki cijelu profesionalnu karijeru provodi posvećen tome da epidemija ne bude. “I to je glavna uloga epidemiloga”, kaže Senad Begić, viši konsultant za zdravstvena pitanja predstavništva Unicefa u Crnoj Gori. Begić je u Unicef prešao krajem aprila, iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), gdje je radio kao epidemiolog i bio pomoćnik direktora. O epidemiolozima i epidemiologiji u javnosti

One imaju odgovor na sve što ste htjeli da znate o vakcinaciji

One vjeruju u nauku i posvećene su nauci. Devet fascinantnih biografija, u te tri riječi možda je i najbolje sažet opis Katarine Elez, Amire Idrizović, Anđele Kovačević, Katarine Gačević, Jovane Savić, Kristine Đenđinović, Milene Stanković Brunner, Mirjane Adžić i Marije Raspopović. Tim riječima, njih devet opisali su nedavno na Fejsbuk stranici “Djevojčice sa klikerima“. Devet djevojčica koje su odrastale u Crnoj Gori, studentkinje su renomiranih svjetskih univerziteta i izučavaju psihologiju

Gradovi su humaniji kad imaju prirodu i raznolik živi svijet

Iako se u Podgorici intenzivno gradi, na njenom gradskom području naučnici i istraživači zabilježili su čak 66 (sub)endemičnih biljaka. U urbanoj sredini glavnog grada, gdje danas živi trećina Crne Gore, te osjetljive vrste uspjele su da opstanu zahvaljujući djelovima prirodnih i poluprirodnih staništa.

Đurđa te uči o zmijama Crne Gore i da ne dozvoliš da strah staje na put znanju

“Kada o nečemu ne znamo mnogo, obično se toga i bojimo”, već u uvodnom dijelu djevojčica Đurđa, junakinja knjige “Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore”, šalje važnu i snažnu poruku. I ne, nije samo pitanje zmija – da li se zmija bojimo samo jer zapravo o njima ne znamo ništa, ili gotovo ništa. Nerijetko, ljudi se plaše ili odbijaju da prihvate upravo one pojave, ponašanja, druge ljude, jer o