Damira KALAČ

One imaju odgovor na sve što ste htjeli da znate o vakcinaciji
Dobri primjeri

0

One vjeruju u nauku i posvećene su nauci. Devet fascinantnih biografija, u te tri riječi možda je i najbolje sažet opis Katarine Elez, Amire Idrizović, Anđele Kovačević, Katarine Gačević, Jovane Savić, Kristine Đenđinović, Milene Stanković Brunner, Mirjane Adžić i Marije Raspopović. Tim riječima, njih devet opisali su nedavno na Fejsbuk stranici “Djevojčice sa klikerima“. Devet djevojčica koje su odrastale u Crnoj Gori, studentkinje su renomiranih svjetskih univerziteta i izučavaju psihologiju

Gradovi su humaniji kad imaju prirodu i raznolik živi svijet
EKO čas

0

Iako se u Podgorici intenzivno gradi, na njenom gradskom području naučnici i istraživači zabilježili su čak 66 (sub)endemičnih biljaka. U urbanoj sredini glavnog grada, gdje danas živi trećina Crne Gore, te osjetljive vrste uspjele su da opstanu zahvaljujući djelovima prirodnih i poluprirodnih staništa.

Đurđa te uči o zmijama Crne Gore i da ne dozvoliš da strah staje na put znanju
EKO čas

0

“Kada o nečemu ne znamo mnogo, obično se toga i bojimo”, već u uvodnom dijelu djevojčica Đurđa, junakinja knjige “Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore”, šalje važnu i snažnu poruku. I ne, nije samo pitanje zmija – da li se zmija bojimo samo jer zapravo o njima ne znamo ništa, ili gotovo ništa. Nerijetko, ljudi se plaše ili odbijaju da prihvate upravo one pojave, ponašanja, druge ljude, jer o

"Šta biljke znaju" i druge eko knjige koje nas uče o životnoj sredini i svijetu oko nas
EKO čas

0

Moja je majka zaljubljena u cvijeće i zelenilo, gdje god smo živjeli ona bi sadila. U jednoj su zgradi zbog toga sazvali i sastanak kućnog savjeta – da problematizuju pitanje zajedničke zelene površine, ali je sastanak otkazak nakon reakcije jednog komšije, koji je ostalima ukazao da je sramota da se uopšte i diskutuje jer neko sadi i brine o zelenilu svih u zgradi.

Dobrovoljno davanje krvi
Dobri primjeri

0

Pola vijeka nakon što su u svijetu zabilježena prve uspješne transfuzije krvi, osnovana je i prva transfuziološka stanica u Crnoj Gori, na Cetinju. Iz godine u godinu broj davalaca raste, mijenja se i struktura, pa polovinu davalaca danas čine oni koji krv daju nenamjenski. U Zavodu za transfuziju teže da dobrovoljno davalaštvo bude 100 odsto nenamjensko. Pred Crnom Gorom je i dostizanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da četiri odsto

Moj Osmi mart
Ljudi i oko ljudi

0

Kad sam poslije srednje škole riješila da studiram u Kotoru, a ne Podgorici, tata je bio protiv. Ne zato što se protivio mom studiranju, nipošto. Gušilo ga je to što smo dvije godine prije toga stigli iz rata, došli bez ičega, živjeli u stanu moje tetke, mamine sestre, i jer nije htio da njemu i mami neko prebaci da nemamo ništa, a da su dijete poslali na studije van mjesta

Hereditarni angioedem: Jedan uput za analizu krvi može da skrati godine čekanja na dijagnozu
Ljudi i oko ljudi

0

Laboratorijski nalaz krvi, dovoljan je da dokaže prisustvo nekih bolesti, ali nekad prođu i godine dok vas ljekar uputi da takav nalaz i uradite, pa dijagnozu dobijete i poslije 20 godina. Takav scenario dešava se sa rijetkim oboljenjima, kakav je hereditarni angioedem (HAE), rijetka, najčešće nasljedna, za život potencijalno opasna bolest. Sa tom dijagnozom, u Crnoj Gori je 40 pacijenata. Predsjednica udruženja HAE Crna Gora Marija Nikolić, imala je “sreću” da

Foto: Vala, Ljeposava
Ljudi i oko ljudi

0

Kad sam u novembru Vesni Bratić, tada samo univerzitetskoj profesorici, sada ministarki prosvete, nauke, kulture i sporta, na njenu poruku Borisu Dežuloviću da je đubre ustaško, poručila da “ne postoji kontekst u kojem se ‘đubre ustaško’ može opravdati. Ikad”, od jednog Nebojše dobila sam odgovor da može.

Savjest
Ljudi i oko ljudi

0

Ne sjećam se da li sam krenula u osnovnu školu, ako i jesam, bila sam možda prvi ili drugi razred, majka me poslala do trafike nedaleko od solitera dje smo stanovali, da joj kupim mislim “Nadu”. Ili neki sličan magazin. Pamtim da sam stajala ispred trafike neko vrijeme, da sam imala nekakvu dilemu bješe li “Nada”, kako “Nada”, postoji li “Nada” (kasnije sam naučila da postoji, čitala sam i ja