„Bježite djeco odavde”, kaže jedan moj Facebook prijatelj u objavi uz dio teksta domaćeg zadatka iz informatike, koji su nedavno dobili učenici prvog razreda podgoričke Gimnazije.
Nekoliko dana prije njegove objave, na istu temu xy redakciji požalila se jedna majka. Ljuta.
I onaj Facebook prijatelj, dobar dio njegovih prijatelja koji su se uključili u diskusiju, ali i ona majka u domaćem zadatku vidjeli su pokušaj manipulacije djecom. Oni rijetki vidjeli su običan zadatak iz informatičke i informacione, odnosno medijske pismenosti.
Šta je zadatak?
Od učenika je traženo da, koristeći internet pretraživač, pronađu na zadata četiri elektronska portala tekst koji opisuje neki konkretni lokalni događaj i da uporede načine izvještavanja.
Tema koja nas dijeli
Zadati portali – Vijesti, in4s, Analitika i Borba, znaju to poznavaoci prilika u Crnoj Gori, bitno se razlikuju kad je u pitanju uređivačka politika i način izvještavanja – pogotovo kad su u pitanju događaji koji u sebi nose element kontroverze – što je navedeno dalje u napomeni postavke zadatka.
“…odnosno da bude takav da izaziva društvenu polemiku koja dijeli zajednicu na manje socijalne grupe, međusobno sukobljene”, navedeno je u opisu.
Ništa lakše, kaže jedan od učesnika diskusije na Facebooku, nego “naći temu koja nas dijeli”.
“Ovo je zapravo tip zadataka koji dolazi na PISA testiranju čitalačke pismenosti. A nedostatak ovakvog rada u redovnoj nastavi je i razlog loših PISA rezultata”, rijedak je komentar u prilog zadatku.
Crna Gora je na PISA testiranju 2018. godine zauzela 52. mjesto. Kao i prilikom prethodnog koje je sprovedeno 2015, potvrđeno je da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen.
Glavni cilj zadatka koji je izazvao polemiku, kako to stoji i u postavci, je “uočavanje manipulacija od strane medija, kroz iskazane poluinformacije i dezinformacije (nešto se prećutalo, nešto je prenaglašeno, nešto nije u samom tekstu iskazano riječima, ali se osjeća u intonaciji, a nešto je možda laž)”.
Nekritički pristup
Profesorica koja je zadala zadatak kaže da su djeca iznenađujuće dobro odgovorila na to što im je zadato. Odrasli, u ovoj, ali i brojnim drugim diskusijama na društvenim mrežama, u komentarima ispod medijskih objava… međutim, pokazuju da nekritički pristupaju sadržaju.
Pokazuju da dio društva nije spreman da čuje drugu stranu. I da uopšte ne želi da zna da postoje druga, treća, peta strana, da kad se saopšti mišljenje, stav koji je drugačiji od njihovog, nerijetko samo saopšte “svoju istinu”, ne preisputuju. Mnogi bi u jedan kalup. Po mogućnosti onaj u koji se sami uklapaju.
A “djeca mogu da napreduju samo ako kritički razmišljaju”, kaže autorka domaćeg.
Domaći zadatak koji je izazvao diskusiju i naljutio nekog od roditelja zadatak je iz informatike. I nastao je zahvaljujući kreativnosti profesorke da dočara šta u stvari znači sama definicija, koja kaže da je informatika nauka o informacijama i da ona proučava načine oblikovanja, prenošenja, čuvanja, obrađivanja i korištenja informacija. Ista profesorica prije nekoliko godina osmislila je iz istog predmeta projektni zadatak koji je za cilj imao da kroz formu futurističke priče osvijesti potencijalni uticaj tehnologija na budućnost civilizacije.
Slične zadatke učenici bi mogli da dobiju iz različitih predmeta, ali to zavisi od – profesora.
Ovaj koji je izazvao diskusiju, mogli su da dobiju i iz medijske pismenosti. Za pojam medijske pismenosti postoji više definicija. Zajedničko je da je, poput informatičke, medijska pismenost sposobnost da se informaciji pristupi, da se informacija analizira, ali i da se proizvedu informacije sa konkretnim učincima.
U Crnoj Gori tek od 2016. informatika se, uz gimnazije, sluša i u srednjim stručnim školama i to dva časa sedmično u jednom razredu kod trogodišnjih, odnosno dva časa sedmično u dva razreda kod programa u trajanju od četiri godine.
Medijsku pismenost od 2008, kada je odlukom Savjeta za opšte obrazovanje utvrđeno da taj predmet bude uveden u škole, slušaju samo učenici II ili III razreda gimnazije. A to je tek 30 odsto populacije srednjoškolaca.
Kako odrasle opismeniti?
Institut za medije i Nacionalna koalicija za medijsku pismenost (neformalno tijelo koje čine predstavnici državnih institucija, civilnog sektora i eksperti iz te oblasti) inicirali su promjene u tom smislu i uputili inicijativu da medijska pismenost bude izborni predmet i u srednjim stručnim školama. Tokom ljeta na taj zahtjev pozitivan odgovor stigao je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.
“Ministarstvo je […] odgovarajući na poslaničko pitanje, saopštilo da takav plan postoji za osnovne škole od školske 2022/23. godine, što je pomak u odnosu na postojeće stanje”, saopšteno je 31. jula iz Instituta za medije.
Sad da se nadamo i da će medijska pismenost i zaista ući u sve učionice, da zbog zadataka koji mlade uče da kritički promišljaju niko neće reći “bježite, djeco, odavde”, ali i da će crnogorski đaci dogodine na PISA testiranju postići makar koliko bolji rezultat.
I da razmislimo kako da odrasle koji više nisu u redovnom sistemu obrazovanja, medijski i informatički opismenimo. Da ih naučimo kako da pretraže, pronađu, poslože, analiziraju, ali kako i da vrednuju i koriste informacije.
Tekst je objavljen na portalu Al Jazeera Balkan
