Moja je majka zaljubljena u cvijeće i zelenilo, gdje god smo živjeli ona bi sadila. U jednoj su zgradi zbog toga sazvali i sastanak kućnog savjeta – da problematizuju pitanje zajedničke zelene površine, ali je sastanak otkazak nakon reakcije jednog komšije, koji je ostalima ukazao da je sramota da se uopšte i diskutuje jer neko sadi i brine o zelenilu svih u zgradi.
Nedavni Damirin poziv da napišem tekst o plastičnim čepovima i o tome zašto još nema organizovanog prikupljanja u humanitarne svrhe u Crnoj Gori nisam mogla odbiti. Malo sam pretraživala po internetu i ispostavilo se da je to ipak počelo, i to u novembru u Kotoru.
Proteste majki, kao novinar, pratim već neko vrijeme. Sa posljednjeg, koji je održan 24. avgusta, sam ponijela potpuno neočekivanu sliku…
Nedavno sam na treningu za posmatranje ptica na Solilima kod Tivta upoznala Damiru, ljubaznu domaćicu ovog bloga, koja mi je ponudila da nešto napišem, pošto smo brzo došle do zaključka da smo na sličnim talasnim dužinama kada je riječ o ekologiji. Imale smo priliku da slušamo Roka Rozmana, istinskog zaljubljenika u prirodu, rijeke i ptice, da posmatramo ta predivna stvorenja koja dolaze na Solila iz cijele Evrope, neke od njih
Nedjelja. U pet minuta do 10 sati jedino smo budni Tijana, Andrija i ja. Ja jer inače ustajem rano i kad mi se neće, jer moji psi skaču na noge i prije sedam.
Trend devastacije zelenih površina u glavnom gradu, a i šire je alarmantan. Čemu to vodi i kako će se završiti ta priča, pitanje je kojim se bavi Mladen Ivanović, autor kratkog dokumentarnog filma „Godovi“.
Imam jednu igru za vas – prije nego pročitate ovaj tekst, zavirite u svoju kesu smeća, sadržaj prospite i rukama preturite po njemu, da vidite čega sve tu ima. Radije ne biste? Iskreno, ne bih ni ja.
Recite NE zagađivanju naše planete, poručuju mladi autori, David Bojanić, Matija Bulatović, Jovan Mugoša i Petar Vukčević, učenici sedmog razreda Osnovne škole “Vlado Milić” iz Podgorice, u kratkom ekološkom filmu “Razglednica sa dva lica”, koji je, kako kažu, i prvi takav njihov rad.
Možda većina nije čula za ovaj pojam i ne zna šta je, ali ekološki poremećaj itekako ima veze sa onim što nas okružuje i većina ne zna kako čovjek kao ljudsko biće može uticati tj. doprinijeti ekološkom poremećaju.
