Ulcinjska solana: Flamingosi su danas tu, sjutra – ko zna…

Ulcinjska solana: Flamingosi su danas tu, sjutra - ko zna...

40 mi je godina i ne, nikako ih ne doživljavam kao Ahmed Nurudin (“Derviš i smrt”, Meša Selimović), koji kaže da su četrdesete “…ružno doba: čovjek je još mlad da bi imao želja, a već star da ih ostvaruje”.

U mojim četrdesetim ja još u zimskim danima dunem u prozor i crtam po staklu sunce, oblake, cvjetiće i srca. I u gradskom autobusu ponekad uhvatim onu šipku iznad mene i visim sa nje. Umirem od sreće kad skačem po barama.

I djetinjasto nekad jedva čekam da ispričam društvu posljednje doživljaje. I pričam i ne trepćem. Tako sam u ponedjeljak, dan pošto sam posjetila Solanu u Ulcinju, jedva čekala da me neko pita gdje sam bila i kako je bilo.

Drugarice, kolege, svi su čuli. I na kraju dana sam i vozaču koji me vraćao kući s posla, bez daha ispričala doživljaje – jer Solana je doživljaj o kojem se ne ćuti.

Solana Ulcinj

Imala sam hiljadu i jednu priliku da posjetim Solanu i prije nedjelje koja je za nama. Nisam. Jer sam na poslu. Jer nemam kome da ostavim pse. Jer…

Savjet: Ako vas neko pozove da posjetite Solanu u Ulcinju, zaboravite izgovore. Solana se NE PROPUŠTA.

Turu u nedjelju organizovao je Montenegro Phototrekking, u saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), čija ekipa je, sa 15 godina rada na toj lokaciji, praktično domaćin na Solani.

Svi su željeli na Flamingos turu. Puna dva autobusa putnika iz Podgorice, plus ne znam koliko njih se iz drugih gradova grupi pridružilo došavši u Ulcinj svojim autima – preko 130 ljudi!

Tradicionalno "radovanje" sa Montenegro trekking ekipom, Foto: MPT
Tradicionalno “radovanje” sa Montenegro Phototrekking ekipom, Foto: MPT

Svi su željeli na Flamingos turu. I svi su željeli da vide flamingose. Flamingosima je, koliko-toliko, uspjelo da se približi nas osam, ali smo na kraju dana svi dobili mnogo više od susreta sa velikim pticama, rozih krila.

Iz Podgorice smo krenuli oko 8.00 sati, šetnja je počela oko 10.30…

Dvije strane medalje

Šta god da ste vidjeli u TV prilozima i pročitali u novinama, na portalima, nije dovoljno da shvatite šta je Solana.

Novinar sam, na izvoru informacija, ali Solanu tek sad, nakon što sam je posjetila, vidim u pravom svjetlu. I ono crnilo i svu njenu raskoš.

Solana “Bajo Sekulić” je najstarije ulcinjsko preduzeće. Danas sve što vidite na mjestu nekadašnje fabrike, podsjeća na lošu privatizaciju iz 2005. godine, kada je Veselin Barović, prijatelj crnogorskog premijera Mila Đukanovića, kupio Solanu za 800.000 eura. U međuvremenu je otjerao pod stečaj i, objavili su mediji nebrojeno puta, čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu.

Solanu koju je kupio za 800.000, Barović je pokušao da proda za skoro 260 miliona eura. Da je uspio, zaradio bi 300 puta više nego što je uložio.

“Pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi, a da se potom proda njeno zemljište, čija bi vrijednost bila basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

U međuvremenu su prestale da rade i pumpe koje su u Solanu neprestano dovodile nove količine morske vode sa kojom je dolazila i hrana za ptice kojima je ovo područje bilo obavezno odmorište pri seobama sa sjevera na jug i obrnuto”. (Slobodna Evropa, 7. avgust, 2015)

Ako bi Ulcinjska solana nastavila da proizvodi so na način kako je to rađeno do 2013, kada je bila i posljednja berba, bio bi to najstariji proces sabiranja soli u Evropi, kaže Aleksandar Perović, iz CZIP-a.

Aco je na Flamingos turi bio jedan od naših vodiča i od njega smo čuli o istoriji Solane, te kako se proizvodi so. U CZIP-u se nadaju da će, nakon višegodišnje pauze, berba soli u Ulcinju biti nastavljena sljedeće godine.

So koja se proizvodi u Ulcinju može da se koristi za puteve, industriju, te u ljudskoj ishrani… So nije i jedini proizvod koji bi Solana mogla da ponudi, kažu u CZIP-u. Aleksandar je naveo primjer solane Sečovlje, u Piranskom zalivu, u Sloveniji, koju je njihovo ministarstvo kulture proglasilo “živim umijećem od nacionalnog značaja”.

Slovenci  su piransku so uvrstili na listu artikala kojim državni protokol daruje strane goste i posjetioce, a slični suveniri se koriste i kao turistički. I ne samo to – u toj zemlji smatraju da bi piranska so trebalo da bude uvrštena na UNESCO listu kulturne baštine.

A solana Sečovlje je 15 puta manja od Ulcinjske…

Biljni i životinjski svijet

Solana u Ulcinju nije prirodna. Nju je stvorio čovjek, ali je, kaže Aco, priroda nastavila taj posao i stvorila na tom prostoru “ogromnu bioraznolikost i sjajan biodiverzitet”.

Solana je, prije svega, poznata po pticama. U toku jesenje i proljećne migracije, na Solani su prisutne 254 vrste ptica. Vrste, ne jedinke.

CZIP je ove godine u januaru prebrojao oko 15.000 jedinki. A tada je na Solani bilo tek oko 90 vrsta.

Ako ste zainteresovani za posmatranje ili da pomognete pticama, CZIP uvijek ima otvoren oglas za volontere – pridružite im se. 

Solana Ulcinj

Idući flamingosima u susret, jer oni su bili kao šlag na torti na ovoj turi, čuli smo priču o modrovrani, ptici koja ima još dva naziva, koji, ako mene pitate, nikako nisu u skladu jedan sa drugim – zlatovrana i smrdivrana.

Nazivi modrovrana i zlatovrana opisuju izgled ove ptice, dok smrdivrana govori o njenoj prirodi. Ako ste mislili da je biti neuredan osobina koju ima samo čovjek, varate se. Neurednost je jedna od osobina smrdivrane – njihova gnijezda su prljava i neprijatnog mirisa.

Zašto? Kad u gnijezdu ostave same mladunce, ptići čim osjete opasnost, počnu da povraćaju. Po sebi. I smrde.

Smrdivrane su poznate i kao agresivne. U vrijeme kad nisu u gnijezdima, njih naseljavaju druge ptice i legu u njih jaja. Kad se vrate, smrdivrane iz svojih gnijezda izbacuju tuđe mladunce, koji tako stradaju.


By Christian Svane (csv) – Сопствено дело, CC BY-SA 2.5, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=719240

Ove ptice, koje na Solani borave od aprila do septembra, jedan su od simbola tog prostora. Nažalost, ugrožene su i na Solani se gnijezdi samo osam parova – što je, u poređenju sa Austrijom, gdje ih je isto toliko, optimistična brojka.

CZIP je za njih napravio kućice, jer su prirodno stanište, duplje drveća, izgubile zbog nelegalne i nekontrolisane sječe.

O pticama sa Solane se mogu pričati priče. To poglavlje ću završiti navodima sa CZIP zvanične stranice:

“Ako bismo na prostorima Jadrana, Balkana pa i čitavog Mediterana tražili najekskluzivnije stanište za posmatranje ptica, onda bi Ulcinjska solana ušla u najjuži izbor”.

Broj vrsta registrovanih na Solani, 254, čini oko 50 odsto ukupnog broja vrsta ptica registrovanih u Evropi.

Ove godine, zbog blage zime i toplog vremena, migracija kasni, pa je broj ptica na Solani manji od očekivanog.

Na Solani je registrovano 12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca, te 32 vrste riba.

Ovdje živi i salamurski račić, zbog kojeg flamingosi imaju onu roze boju. CZIP navodi da je 1999. godine na Solani, prema istraživanjima, bilo nešto više od 24 tone tog račića.

Švedski sto

Ako ste na Solani tokom ranog proljeća, ili u mjesecima do početka juna, slobodno uberite sočne stabljike solnjače (Salicornia herbacea) i probajte.

Solnjača u polju ulcinjske soli
Solnjača u polju ulcinjske soli

Biljka se koristi kao varivo, svježa, za salatu, čorbe… Jelo u koje dodajete solnjaču ne solite, jer je ona slana od sebe.

U jednoj brošuri o pripremi samoniklog, jestivog bilja i tome kako se prehraniti u prirodi, našla sam podatak da solnjača sadrži proteine, nešto masnoće, soli, saharoze… Navode i da može da se upotrebljava bez ograničenja, te da ne postoji opasnost da je zamijenite sa drugom biljkom.

Ukusna je, ali njen ukus ne mogu da uporedim sa nečim što sam već probala.

Solnjača

Da, hrana me nekako uvijek skrene za važnijih (jesu li važnije?!) tema – solnjača pripada subkulturama otpornim na visoku zaslanjenost podloge na kojoj raste. U Crnoj Gori je registrovana na Tivatskim solilima i Ulcinjskoj solani.

Važna je u ekologiji solana, jer je stanište za gniježdenje velikog broja ptica, te velikog broja ostalih grupa životinja. Značajna je i za proizvodnju soli. Njena staništa su sve ugroženija zbog isušivanja, te pretvaranja solana u ribnjake

So. Umalo zaboravih na so, ono zbog čega Solana postoji. Ne znam kako vi zamišljate da ona izgleda, ali ja sam oduševljeno gazila bazenom, “berući” kristale, kao da je u pitanju cvijeće.

Čudesna kozmetika sa Solane

Poslije posjete Solani ćete zaboraviti kreme – dnevne, jutarnje, noćne, one za masnu, suvu, osjetljivu i kakvu već kožu. Zamijeniće ih ljekovito blato koje na Solani možete iskopati sami.

Moraćete da kopate dublje, možda 30 do 50 centimetara, dok ne naiđete na crnu zemlju, koja će za milion godina postati nafta. Da, tako kaže Aco iz CZIP-a.

Solana Ulcinj

Ljekovito blato sa Solane može da se koristi u estetici i medicini, kao maska za kožu ili pomoćno sredstvo u liječenju kožnih i reumatskih bolesti. Zahvaljujući visokom kvalitetu, ovo blato se može koristiti i za liječenje artritisa.

“Ako se to spoji sa morskom solju koju proizvode vjetar i sunce od čiste morske vode, te nezagađenim vazduhom koji ljeti duva sa mora i zimi sa nenaseljenih i čistih planina, Solana je uistinu raj za razvoj eko i zdravstvenog turizma”, navodi se na jednoj od info tabli duž staze.

Flamingosi, konačno…

A gdje su flamingosi? Za flamingose se naoružajte strpljenjem. I računajte na to da ih možda, iako pješačite kilometrima, nećete vidjeti izbliza.

Solana Ulcinj

Uočili smo ih kada smo došli blizu osmatračnice, na petom kilometru od polazne tačke, nekadašnje upravne zgrade Solane (Muzej na mapi). Na osmatračnicu se nismo peli, sigurnosti radi. Vodiči kažu da su sadašnji vlasnici Solane sa osmatračnice skinuli nekoliko šarafa. Umjesto da uživate u pogledu sa nje, sada možete da računate na to da ćete se na osmatračnici ljuljati. Ili ćete pasti zajedno sa njom u vodu…

Solana Ulcinj
Ovako su u CZIP-u zamislili da Solana izgleda

Vratiti se nazad ili ići dalje u nadi da ćemo ipak “stići” flamingose? Grupa se vratila nazad istim putem. Nas osam, i ne znajući šta nas čeka, ali uz uvjeravanja vodiča da usput nema ničeg zbog čega bi trebalo da brinemo, krenusmo naprijed.

Staza dužine od oko 19 km (toliko pokazuje mobilna aplikacija), kojom smo zapravo napravili krug oko Solane, je zaista bezbjedna – ravna je, travnata, na nekoliko mjesta ćete, ako je u danima prije posjete padala kiša, možda naići na blato, ali – u prirodi ste, malo blata nikog nije ubilo.

Usput nema markacija, ali vam i ne trebaju. Ne možete pogriješiti, lijevo i desno od vas su kanali, tako da – samo pratite stazu.

Grupa mala, ali odabrana, Foto: Miloš Ćetković
Grupa mala, ali odabrana, Foto: Miloš Ćetković

Ako želite da se približite flamingosima, budite što je moguće tiši. Nekad je uzalud vaša tišina, kad mir na Solani remete (krivo)lovci. Mi smo tog dana čuli pucnje dva puta.

Moguće je da sa glavne staze skrenete i, ako ste voljni, zaplivate do flamingosa, ili pokušate da dođete do njih prelazeći neki od sprudova između bazena. Kako je dan još kratak i zakazan je povratak za Podgoricu u 18 sati, ograničeni vremenom, odustali smo od tih ideja i nadali se da ćemo uspjeti da izbliza vidimo ove ptice.

Nismo bili preblizu, a opet bili smo bliže nego bilo ko ko je tog dana bio na Solani.

Solana Ulcinj

“Ulcinjska solana je jedino gnjezdilište flamingosa na istočnoj obali Jadrana i veoma je važna za turizam. Turisti iz Evrope idu čak do Afrike da ih posmatraju, a mi ih ovdje imamo pred nosom”, rekao je nedavno za “Pobjedu” ornitolog Darko Saveljić, koji volontira u Centru za zaštitu i proučavanje ptica od njegovog osnivanja.

Ipak, ukoliko se u dogledno vrijeme ne nastavi proizvodnja soli, postoji mogućnost da ove ptice više ne dolaze u Ulcinj, jer flamingosi traže slana staništa i ne podnose slatku vodu.

O Solani bih mogla da vam kažem još mnogo. Umjesto toga, preporučujem da je sami doživite i ne propustite istu turu, u istoj organizaciji već u subotu, 5. marta.

I onda, makar sebi, kažite da li na Solani možete da zamislite golf terene, jahte, hotele sa 5 zvjezdica i sve drugo što sadrži taj paket zvani “elitni turizam”.

I zapitajte se – da li ptice zaslužuju da im se oduzme 15 miliona kvadrata zemlje i ostavi im se jedan ćošak Solane?

NAPOMENA: Za posjetu Solani vam ne treba posebna dozvola, dovoljno je da se javite portirima na ulazu. I – držim palčeve da budete bliži flamingosima nego što sam ja bila!

O turama koje Montenegro Phototrekking priprema za naredni period, pogledajte na Facebook stranici organizacije, čiji je moto “Na našim turama nema nepoznatih, već samo prijatelja koje još niste upoznali”. 

Komentari

comments