Pohod na Rumiju: Barska bitka, pogled na jezero i more, i crnogorski začini u mom tanjiru
“Idem na planinarenje”, radosno sam, umjesto jednostavnog “ne mogu”, protekle sedmice odgovarala svima koji su me pozivali na druženje.
“Idem na planinarenje”, radosno sam, umjesto jednostavnog “ne mogu”, protekle sedmice odgovarala svima koji su me pozivali na druženje.
Pas nije poklon. I nije igračka. I prije nego što odlučite da imate jednog (ili više), morate shvatiti da je to odluka za cio život. Vaš. Ili život psa.
U dijelu parka na Ćemovskom pored stadiona Fudbalskog kluba “Mladost” (tereni Fudbalskog saveza Crne Gore), sve je više posjetilaca i iz drugih dijelova grada, koji do te lokacije stižu biciklima.
Recite NE zagađivanju naše planete, poručuju mladi autori, David Bojanić, Matija Bulatović, Jovan Mugoša i Petar Vukčević, učenici sedmog razreda Osnovne škole “Vlado Milić” iz Podgorice, u kratkom ekološkom filmu “Razglednica sa dva lica”, koji je, kako kažu, i prvi takav njihov rad.
Stefan je nosio rekete i loptice. Iako stolovi za stoni tenis toga dana nisu bili završeni, on je želio da igra. I odigrao partiju, dvije… deset sa majkom.
Igre kaplara se nekako najbolje sjećam. Igrale smo je sestra i ja sa roditeljima, najčešće u večerima tokom restrikcija struje sredinom osamdesetih. Ne sjećam se razloga za restrikcije. Nisam zapamtila te “stvari za odrasle”. Ali se veselja kad dobijemo mamu ili tatu u igri jasno sjećam.
Monti je umro. Juče. Mogao je umrijeti u februaru, ali nije. Umro je šestog dana mjeseca aprila.
Lijepo je vidjeti nova lica u parku. Ovom za pse. Sprave, njih desetak, postavljene su prije dvadesetak dana, i kad god odem u park, zateknem nove ljude. Zadovoljni su.
Možda većina nije čula za ovaj pojam i ne zna šta je, ali ekološki poremećaj itekako ima veze sa onim što nas okružuje i većina ne zna kako čovjek kao ljudsko biće može uticati tj. doprinijeti ekološkom poremećaju.
U svijetu zaštite prirode, 92-ogodišnji Luk Hofman uživa planetarno poštovanje koje recimo filantropi gaje prema Majci Terezi i Nelsonu Mendeli, a vječiti jugonostalgičari prema drugu Josipu Brozu Titu. Po struci ornitolog, nasljednik kozmetičke imperije bazirane na organski uzgojenom bilju – La Roche, ovaj doktor nauka 1994. godine odlučuje preći famoznu liniju između istraživanja i konkretnih zaštitarskih akcija, osnivajući MAVA fondaciju, temelj velikih projekata zaštite prirode u Africi, Evropi i Mediteranu,