Djeco, nema plakanja! Ali im čemprese ne opraštajte

Djeco, nema plakanja! Ali im čemprese ne opraštajte

Podgoričani više i ne broje posječena stabla. Ne broje ih ni u drugim gradovima i ko zna koliko je stabala posječeno širom Crne Gore zarad nečijih interesa i hirova.

U Kolašinu su ispred jedne stambene zgrade prije nekoliko godina posjekli jele. Na Cetinju su šegali lipe.

Miris lipa nestao je i iz centra Pljevalja, šestog aprila, 2017, kada su prešegana stabla sađena šezdesetih godina prošlog vijeka.

Lipe su u Pljevljima sađene šezdesetih godina prošlog vijeka

Lipe su smetale i nikšićkim vlastima, kažu kapao je sa njih sok po automobilima na parkingu. Tako je centar grada, trg simboličnog naziva Trg slobode, uprkos potpisima 1.200 građana, ostao bez cvjetnog drveta.

Bijaše to u nedjelju.

Ti neradni dani su kao neki sveti dani za šegače, od svih u godini, oni najviše vole uključiti šegu baš kad narod odmara.

Januar, 17. Godina, 2019. Ne bijaše nedjelja, ali kao da je bila. Jer je vrijeme raspusta. Znajući da djece nema u obližnjim školama, osnovnoj i Gimnaziji, barske vlasti su u Zabran kralja Nikole poslale šege da stave tačku na želje građana. Džaba 3.000 potpisa i zahtjev da se vrtić, umjesto gdje je park, gradi negdje drugo.

Foto: Facebook

Tog 17. januara, u šest ujutro, u samom centru grada Bara, posječeno je 40 čempresa starih preko 90 godina.

Posjekli su ih uprkos činjenici da je u toku sudski proces protiv urbanističkog plana i projekta vrtića, čija je izgradnja u planu na mjestu nekadašnjeg drvoreda.

Posjekli su ih i za jedno prijepodne izbrisali park, uspomene i rasplakali djecu.

Fjodor Mihailovič Dostojevski: Svi ideali ovog svijeta ne vrijede suze jednog djeteta
Foto: TV Vijesti

Zaplakala sam i ja. I mnogi meni znani i neznani, dijelili su na društvenim mrežama fotografije, linkove, ljutite komentare.

I šta smo uradili? Ništa.

Čempresa više nema. Ni onih drugih stabala posječenih širom Crne Gore.

Čempresa više nema, ali – draga djeco, omladino Bara, to nije kraj. Ne smije da bude. Jer, negdje raste novo drveće, neki novi čempresi, koje će posjeći neka nova zgrada, neki novi interes. Jer, živimo u takvoj državi. Ono da je ekološka, da znate, to smo sami sebi nadjenuli, pa to i ne možete uzeti za ozbiljno…

Djeco, bili ste sjajni u svojoj borbi za čemprese. SJAJNI! Ali, sad morate dalje.

Uključi se u lokalnu NVO

Kada je prije tri godine jedna direktorica škole u Podgorici zaustavila želju đaka da uljepšaju školsko dvorište, naredila da se baci sav mobilijar kojeg su djeca napravila… oni se nisu zaustavili. Makar ne neki među njima.

Uključili su se u rad NVO “Naša akcija” i iza njih je danas na stotine akcija. Koliko su oni samo smeća pokupili!

Učestvovali su i u uređenju Mediteranskog vrta na brdu Gorica, u Podgorici, organizovali više humanitarnih akcija prikupljanja pomoći za djecu i porodice u stanju socijalne potrebe, učesnici su svih protesta za očuvanje životne sredine – mogli ste ih vidjeti na protestima protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Cijevni i drugim crnogorskim rijekama, dio su kampanje “SOS za Montenegro”, koja se protivi eksploataciji nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

A borili su se i za barske čemprese…

“Našu akciju” preporučujem jer znam da okuplja mlade sa jasnim ciljevima. Svakako, izbor je na tebi.

Kako je Greta pokrenula vršnjake širom svijeta

Sjajan primjer aktivizma mladih je i 16-godišnja Greta Thunberg iz Švedske. Greta je u avgustu prošle godine, kada je bila u devetom razredu, zbog izbijanja šumskih požara usljed vrelog talasa, koji je zahvatio zemlju, riješila da bojkotuje nastavu sve do održavanja izbora u Švedskoj. Od vlade je tražila da smanji emisije ugljen dioksida u skladu sa Sporazumom o klimi, kojeg su vlade širom svijeta potpisale u Parizu, 2015. godine.

Umjesto odlazaka u školu, Greta je svakodnevno protestovala, noseći transparent Skolstrejk för klimatet (školski štrajk za klimu).

Nakon održavanja izbora, nastavila je štrajk samo petkom. Njen aktivizam je inspirisao vršnjake širom svijeta, pa su štrajkovi orgaizovani u najmanje 270 gradova u Australiji, Austriji, Belgiji, Kanadi, Holandiji, Njemačkoj, Finskoj, Danskoj, Japanu, Švajcarskoj, Sjedinjenim Državama…

Samo je tokom protekle sedmice, Gretin štrajk za klimu podržalo više od 65 hiljada učesnika.

Greta je u novembru prošle godine učestvovala na TEDx konferenciji u Stokholmu, a mjesec kasnije je o klimatskim promjenama govorila i na konferenciji Ujedinjenih nacija u Poljskoj.

Kao i Švedska, i Crna Gora je potpisnica sporazuma o klimi.

Pa i da nije, i da ne mora da poštuje ono što se obavezala svijetu, država je dužna da poštuje svoju djecu.

A onda kad vam država pregradi rijeku i posiječe drvo, draga djeco, morate tražiti slobodu, tako glasno da i svijet čuje šta vam rade. Nećete imati i najglasniju podršku odraslih u svom okruženju, sjetite se da su ti isti odrasli samo tako odlučili da je ovo ekološka država i onda, evo trideset godina, rade sve što se suštinski kosi sa svim onim što ekologija jeste.

Ne trebaju vam ti i takvi odrasli. Držite se onih rijetkih dobrih. Držite se svojih uvjerenja i želja.

Barskih čempresa nema, ali negdje raste novo drveće, neki novi čempresi, koje će posjeći neka nova zgrada, novi interesi.

Ako vam je drvo ipak milije, znajte – na njega imate pravo. I imate pravo da se borite.

Nema plakanja, morate ići dalje, još jači, u borbu za neke nove čemprese, za svoje želje. Za sjutra.

PREPORUKA: Slobodne dane iskoristite i odgledajte film “Soli Zemlje”.

Drveće je GLAVNI izvor prerađenog kiseonika u atmosferi i predstavlja pluća Zemlje.

Drveće utiče na klimu – smanjuje snagu vjetra, povećava vlažnost vazduha.

Drveće je sklonište za životinje.

Drveće korijenom sprečava eroziju zemljišta, bujice i poplave.

Komentariši

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.