Šta (ne) znamo o Ćemovskom polju: Tu je i kralj Nikola uzgajao buhač!

Šta (ne) znamo o Ćemovskom polju: Tu je i kralj Nikola uzgajao buhač!

Ćemovsko polje, pored svih bioloških vrijednosti i potencijala da postane park šuma i izletište i da se njegov stepen zaštite podigne na viši novo, na žalost služi velikom broju nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca kao mjesto za nezakonito odlaganje velike količine otpada.

Ovdje se često odlaže građevinski i biljni, te otpad životinjskog porijekla, kazali su iz NVO Green Home dnevnom listu Vijesti početkom godine.

Za mnoge, upravo je odlaganje otpada česta asocijacija na taj dio grada. Evo nekoliko stvari koje (možda) niste znali u Ćemovskom…

Ćemovsko polje pripada Zetskoj ravnici i dolinama rijeka Cijevne i Morače. Uglavnom je pokriveno plantažama breskvi i vinove loze, kako proizvođača “Plantaže”, tako i velikog broja malih, privatnih vinograda.

Polje je fragmentisano zasadima, kopovima za eksploataciju šljunka i privatnim dvorištima. Sjeverni dio Ćemovskog polja zauzima glavna gradska deponija Podgorice, bogato hranilište za ptice, naročito tokom zimskih mjeseci. Polje se nastavlja na naseljenu sjevernu obalu Skadarskog jezera, a pripada mu i Aerodrom Golubovci.

Ekstremni vremenski uslovi u polju – jak vjetar zimi,  velika temperatura ljeti i česti požari dozvoljavaju samo razvoj stepske vegetacije.

Dio polja oko Aerodroma je pod sađenom šumom alepskog bora.

Ornitološki značaj

Ćemovsko polje je najveća ravnica Crne Gore. Zasađeni dio i onaj koji je ostao do danas neobrađen, stanište je jarebice poljke (Perdix perdix), velikog broja ševa: Galerida cristata, Anthus campestris, te  gnjezdilište pčelarice, Merops apiaster.

Očuvani i ornitološki značajni dio polja čine ledine,  tipični habitati za gniježđenje noćnog potrka, Burchinus oedicnemus. Stanarice okolnih planina spuštaju se tokom zime u polje, pa se na njemu registruju žutokljune galice Pyrrhocorax graculus, a dolaze i bjeloglavi supovi Gyps fulvus.

Deponija je značajno hranilište mnogih vrsta ptica, a prstenovani galebovi Larus michahellis dokazuju njihovu disperziju, posebno sa ostrva susjedne Hrvatske. Ledina je tokom zime izvrsno hranilište i brojnim grabljivicama sa okolnih planina.

Površina očuvanog dijela Ćemovskog polja je 1.200 hektara. Ono se nalazi na nadomorskoj visini između 25 i 40 metara.

Staništa

Vinogradi, zasadi bresaka, sađena šuma bora i očuvani dio koji čini stepska, kseromorfna vegetacija. Gradska deponija je bogata organiskim otpadom i sitnim glodarima.

Ljekovito bilje sa Ćemovskog

Vaso Ujkić je u Kućama Rakića pored Podgorice podigao najveću plantažu pelina u Crnoj Gori. Ne Ćemovskom polju nižu se nepregledni redovi biljke koju su stanovnici okolnih sela vjekovima brali po obližnjim brdima, objavio je Portal Analitika.

Uzgoj ljekovitog bilja na Ćemovskom polju nije bio nepoznat ni u vrijeme kralja Nikole.

Trećinu budžeta Knjaževine Crne Gore je činio izvoz ljekovitog bilja, a u svijet su odlazili najviše buhač i ruj. Buhač je prvi put u Evropi plantažiran upravo na Ćemovskom polju. Kralj Nikola je doveo tu Francuze i Engleze i oni su jedan kraći period plantažirali buhač, uzeli sjeme i odnijeli ga u Tanzaniju. Danas je Tanzanija najveći proizvođač buhača, prirodnog insekticida, ispričao je za Analitiku vlasnik “Agrovite” i nosilac projekta “Mogućnost proizvodnje zdrave hrane u Crnoj Gori” Svetozar Radonjić.

Buhač
Buhač se upotrebljava za izradu preparata protiv biljnih bolesti i štetočina

On smatra da je ljekovito bilje  najveći simbol ekološke Crne Gore i kaže da je vrijeme da se vratimo domaćoj proizvodnji, podstaknemo plantažiranje, proizvodimo smilje i kamilicu na Ćemovskom polju.

Budućnost je, kaže, u projektu privatno- javnog partnerstva prema kojem bi na Ćemovskom polju nikle plantaže ljekovitog bilja.

Status zaštite

  • Nezaštićeno područje na lokalnom i nacionalnom nivou
  • Emerald stanište Bernske konvencije

Mjere zaštite – ugroženost staništa i vrsta

Ćemovsko polje je lovište lokalnog lovačkog društva. Značajno je odmorište i lovište za grabljivice na seobi. Dalje širenje plantažnog uzgoja voća i degradacija preostalog dijela polja uzrokovalo bi trajni nestanak pojedinih vrsta.

Ozbiljnu opasnost predstavlja i širenje grada  ka polju, pravljenje sportskih terena i slično.

Izvor: Birdwatchingmn.org

Foto: Wikimedia.com

Video: Goran Šćekić

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.