Da bi se šuma obnovila poslije požara, potrebno je 70 godina

Da bi se šuma obnovila poslije požara, potrebno je 70 godina

Sasvim je izvjesno da bez šuma ne bi bilo života na zemlji, bar ne u obliku koji danas znamo. Odrasla šuma je izrazito dinamičan ekosistem, od velikog značaja i kompleksnog uticaja na funkcionisanje cjelokupne planete.

Alarmantan je podatak da period potreban da se izgorjela šuma obnovi jednak dužini prosječnog ljudskog vijeka. Ovo znači da ako kao tinejdžer nehatom izazovete požar, za vašeg vijeka tu više neće biti šume iz vaše mladosti.

Odraslo drvo tokom jednog dana proizvede količinu kiseonika koju za isti vremenski period punim plućima udahnu tri odrasla čovjeka.

PožarPožar u parku na Ćemovskom, avgust, 2013, Foto: Damira Kalač

Šuma četinara koja zahvata površinu od samo jednog hektara apsorbuje količinu prašine do 40 tona. Listopadne šuma iste veličine može da apsorbuje i do 100 tona.

U Crnoj Gori, čovjek je izazivač šumskih požara u 95 odsto slučajeva. Čak 65,4 odsto požara u posljednjih 20 godina izazvano je ljudskom nepažnjom.

Kako je čovjek direktno povezan sa životom prirode, svaki pojedinac ima jednaku obavezu da vodi računa o očuvanju šuma oko sebe. Šume su jedno od najvažnijih bogatstava koje ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

Direktna šteta od požara izražava se u gubitku drvne mase.

Osim direktnih, požari čine i indirektne štete koje dovode do umanjenja ili potpunog prestanka ekoloških, socijalnih i ekonomskih funkcija šume. Indirektne štete su povezane i sa erozijom zemljišta, čijim se spiranjem stvaraju pusti pejzaži na kojima vegetacija ne može da se obnovi.

Poslije požara se na stradalim površinama obično javljaju pionirske, najčešće manje vrijedne vrste drveća,  opožareno zemljište je izloženo raznim vidovima degradacije.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja “Kampanja za prevenciju šumskih požara”

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.